loading
Kriteriji odabira obveznog primjerka mrežne građe za obradu i arhiviranje

1. Uvod

S pojavom interneta i world wide weba kao novih medija publiciranja knjižnice su suočene s izazovom identifikacije, sustavne obrade i trajnog čuvanja građe s interneta. Kao i za tradicionalne vrste građe Nacionalna i sveučilišna knjižnica ima zadatak prikupljati, opisivati, pohranjivati i omogućiti korištenje mrežne građe kao sastavnog dijela nacionalne kulturne baštine. [Opširnije: Obvezni primjerak]
Mrežne se publikacije po svojim svojstvima, kao što su česta promjena smještaja, sadržaja i veličine, kratak i nepredvidiv životni vijek na internetu, razlikuju od tradicionalnih oblika objavljivanja. Kako ove publikacije ne bi bile nepovratno izgubljene za buduće generacije korisnika, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je 2003. u suradnji sa Sveučilišnim računskim centrom (Srce) izradila sustav za arhiviranje internetskih sadržaja - Hrvatski arhiv weba (HAW).
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ima selektivan pristup arhiviranju weba, a svaka je arhivirana publikacija opisana u knjižničnom katalogu.

1.1. Vrste sadržaja na internetu

Na internetu se, uz publikacije u tradicionalnom smislu, npr. knjige, časopise, novine, članke, pojavljuju i nove vrste sadržaja, npr. službene stranice tijela javne uprave, mrežna mjesta (web stranice) tvrtki, kompanija, poslovnih poduzeća, ustanova, zaklada, udruga, osoba, događaja, klubova, znanstvenih projekata i skupova, portali, baze podataka, e-novine, e-zini, forumi, chat, online konferencije, pretplatničke liste (mailing lists), elektronička pošta, bilteni (newsletters), video i zvučni zapisi, izložbe, interaktivne zemljopisne karte, programi za pretraživanje, računalni programi, računalne igre, webart, blogovi, wikiji, e-learning, web-dućani, online zajednice.

Neke od tih sadržaja Knjižnica će odabrati kao građu za pohranu u Hrvatski arhiv weba, prema kriterijima navedenim dalje u tekstu.

1.2. Definicije

Arhiviranje. Postupak koji uključuje izradu bibliografskog opisa, preuzimanje, trajno čuvanje i osiguravanje dostupnosti mrežne publikacije.

Arhiv weba. Sustav koji omogućuje dugotrajnu pohranu, zaštitu i pristup elektroničkim publikacijama objavljenim na internetu.

Integrirajuća građa. Bibliografska jedinica  koja se dopunjuje ili mijenja nadopunama koje se uključuju u cjelinu i ne ostaju izdvojene, npr. mrežna mjesta koja se osuvremenjuju.

Mrežna publikacija (mrežna građa, online publikacija, web publikacija). Dokument zabilježen u digitalnom obliku i stavljen na raspolaganje javnosti putem interneta.

Mrežno mjesto (web sjedište, web stranice, mrežne stranice, web site). Smještaj na world wide webu; skup web-stranica identificiran istim URL-om koje čine jednu cjelinu.

Nakladnik. Pravna ili fizička osoba koja pokreće objavljivanje publikacije i snosi troškove njezina izdavanja. Svatko tko objavljuje neki sadržaj na internetu smatra se nakladnikom.

Obvezni primjerak. Zakonska odredba koja obvezuje proizvođače svih vrsta publikacija na dostavu i pohranjivanje propisanog broja primjeraka svake publikacije u određenu knjižnicu odnosno sličnu ustanovu.

Pobirač. Robotski program koji se koristi za pobiranje mrežne građe. (engl. gatherer, harvester, crawler)

2. Opći i posebni kriteriji odabira mrežne građe za obradu i arhiviranje

2. 1. Opći kriteriji

Za mrežnu građu primjenjuju se isti opći kriteriji kao i za tiskanu građu. Oni uključuju:

  1. djela hrvatskih autora objavljena u Hrvatskoj i izvan Hrvatske
  2. tema djela odnosi se na Hrvatsku ili Hrvate, bez obzira na mjesto objavljivanja i autorstvo
  3. djelo je na hrvatskom jeziku
  4. djela koja su objavljena u Hrvatskoj, što znači:
    1. na samoj je građi podatak da je nastala u Hrvatskoj
    2. sjedište nakladnika je u Hrvatskoj
    3. autor publikacije ima prebivalište u Hrvatskoj

2.2. Posebni kriteriji

  1. Sadržaj
    S obzirom da internet kao medij publiciranja bez središnjeg upravljanja omogućuje svakome objavljivanje bilo kojeg sadržaja, prednost pri odabiru za arhiv weba ima građa čiji je sadržaj koherentan, neovisan, potpun, ima trajnu kulturološku, intelektualnu, znanstvenu ili umjetničku vrijednost i bavi se temama od općeg značenja za hrvatsko društvo, npr. umjetnost, kultura, gospodarstvo, obrazovanje, zdravstvo, politika, sport.
  2. Struktura publikacije
    Odnosi se na postojanje podatka o naslovu, o osobi ili tijelu odgovornom za sadržaj i izradu publikacije, preglednost rasporeda podataka na publikaciji, redovitost osuvremenjivanja. [Opširnije > Preporuke za izradu mrežnih publikacija]
  3. Nakladnik
    Sve što je dostupno na internetu smatra se objavljenim, a svatko tko objavljuje neki sadržaj je nakladnik. To mogu biti nakladnici u tradicionalnom smislu kao i autori osobnih stranica na webu. Ugled i pouzdanost nakladnika važni su pri odabiru građe.
  4. Domena
    Građa koja je objavljena izvorno u domeni hr ima prednost pri odabiru za arhiv weba. Građa može biti odabrana i kada je objavljena u nekoj drugoj domeni (.com, .net, .info, .org), ako udovoljava ostalim kriterijima za odabir građe.
  5. Format
    Odnosi se na format podataka u kojem je publikacija objavljena, npr. format za obradu teksta (Word), portable document format (PDF), hypertext markup language (HTML).
    Hrvatski arhiv weba (HAW) prima, čuva i omogućuje pristup publikaciji u formatu u kojem je ona objavljena. Ako je publikacija objavljena na mreži u više različitih formata, HAW odabire format koji može pohraniti u izvornom obliku i tako sačuvati integritet i autentičnost građe (izgled, dizajn, način pretraživanja) i osigurati čitljivost podataka. Ako je publikacija objavljena u formatu koji se zbog tehničkih zapreka ne može pohraniti, autorima/nakladnicima se preporučuje promjena formata. [Opširnije > Preporuke za izradu mrežnih publikacija]
  6. Jedinstvenost
    Prednost pri odabiru za arhiviranje imaju publikacije koje postoje samo na internetu.
    Mrežne su publikacije, npr. knjige i časopisi, često kopija izvornika koji je objavljen u tiskanom obliku ili na prijenosnim digitalnim medijima (CD, DVD). Za arhiviranje se selektivno odabire i mrežna verzija takvih publikacija.

3. Odabir publikacija za arhiv weba

Uključuju se časopisi, knjige, članci, mrežna mjesta ustanova, udruga, događaja, klubova, znanstvenih projekata, e-zini, e-novine, portali, odabrane osobne stranice, osobni, skupni i tematski blogovi kao izvor informacija o suvremenoj kulturi i ekonomskim, društvenim i političkim trendovima, blogovi koji imaju značajan utjecaj u javnom životu i čiji je autor osoba koja se predstavlja svojim pravim imenom, odabrani forumi koji zadovoljavaju prethodno navedene kriterije.

Isključuju se pretraživači, igre, stranice isključivo reklamnog karaktera, stranice tvrtki i poslovnih poduzeća, radne verzije publikacija, pretplatničke liste (mailing lists), chat, građa koja se distribuira isključivo putem elektroničke pošte, građa s intraneta, građa koja za pristup zahtijeva registraciju, u načelu osobne stranice, blogovi i forumi.
Ne arhivira se digitalizirana građa koja je dio digitalnih zbirki drugih ustanova, drugi arhivi weba niti građa koja se zbog tehničkih zapreka ne može preuzeti i pohraniti.

Učestalost arhiviranja

Knjižnica određuje učestalost arhiviranja prema značaju publikacije za širu korisničku zajednicu, važnosti promjena građe u sadržajnom i tehničkom smislu, npr. redizajn mrežnih stranica, i stvarnoj učestalosti objavljivanja, npr. novi brojevi časopisa na internetu.
Novine koje izlaze u tiskanom obliku, a na internetu se objavljuju kao integrirajuća građa, arhiviraju se povremeno.
Ne arhivira se svaka promjena sadržaja svake publikacije.