Arhitekti Vladimir Delfar iz Rovinja, Igor Dragišić također iz Rovinja i Jana Prević Finderle iz Pazina dobitnici su prve nagrade od 70 tisuća kuna na natječaju za idejno rješenje višekatnih stambenih zgrada u zoni Kature Sjever, nedaleko od nedavno otvorenog Mercatora, kojega je potkraj rujna raspisao Grad Labin. To će rješenje biti podloga za izradu glavnog i idejnog projekta stambene zgrade na Katurama, koju bi sredinom iduće godine trebala započeti graditi gradska tvrtka Labin 2000 za potrebe mladih Labinjana pod povoljnim uvjetima. Zgrada će se graditi u skladu s projektom Greenbuilding Plus, kojim se predviđa visoka razina učinkovitosti u potrošnji energije i zaštite okoliša, a zahvat će pratiti, kako se navodi u priopćenju glasnogovornice Grada Labina Loredane Ružić Brezac, Program Ujedinjenih naroda za razvoj te Energetski institut Hrvoje Požar. Predsjednik Ocjenjivačkog suda je bio gradonačelnik Labina Tulio Demetlika, a članovi arhitekti Berislav Iskra, Željka Hrs Borković, Slavko Batelić i Eligio Legović. Izabrani prvonagrađeni rad podloga je za nastavak i izradu glavnog i izvedbenog projekta stambene zgrade na Katurama čiji se početak izgradnje planira sredinom 2009. godine. Projekt Stambene zgrade u Gradu Labinu promijeniti će standarde i kvalitetu stanovanja u Labinu prije svega zbog postizanja visoke učinkovitosti potrošnje energije i zaštite okoliša uključivanjem ovog projekta u projekt Greenbuilding Plus. Kriteriji odabira bili su određeni programom za arhitektonsko rješenje koje potpisuje Slavko Batelić, dipl. ing.arh., a poseban se naglasak daje na rješavanje energetskog koncepta već u najranijoj fazi. Cijeli projekt stambene izgradnje prati Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP) čija je predstavnica Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh. jedna od članica Ocjenjivačkog suda. Grad Labin i Labin 2000 nastavljaju suradnju sa Energetskim institutom Hrvoje Požar čime će se osigurati energetski koncept u novoj stanogradnji koja će imati potrebne preduvjete za energetsko certificiranje. Kako je pojasnio gradonačelnik Tulio Demetlika, do ljeta će kompletirati projektnu dokumentaciju, a završetak radova predviđa kroz godinu i pol. "Prema anketama, interes za ove stanove je velik. Vjerujem da na to neće utjecati najavljene restrikcije, odnosno promjene kreditnih uvjeta. Ovime nastavljamo lani začetu politiku energetske učinkovitosti i poticanja obnovljivih izvora energije" kazao je Demetlika.

Vlada Republike Hrvatske dobila je darovnicu Zaklade Globalnog fonda zaštite okoliša (GEF/IBRD), za financiranje provedbe Projekta obnovljivih izvora energije (OIE). Osnovni je cilj projekta podrška razvoju ekonomski i ekološki održivog tržišta obnovljivih izvora energije. Korisnik darovnice je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP), a Provedbeno tijelo projekta je Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR). U okviru provedbe projekta planira se angažiranje savjetničkih tvrtki za pružanje usluga tehničke pomoći, potpora razvoju učinkovitijih procedura za projekte OIE, pružanje savjetničkih usluga za istraživanje tržište biomase, pružanje savjetničke usluge u pripremi Priručnika za tehničku procjenu projekata OIE.

Prema priopćenju za javnost iz tvrtke Plinacro prenosimo izjavu o stanju plinskog transpotrnog sustava na dan 12.01.2009.Slovenski operator plinskoga transportnog sustava - tvrtka Geoplin Plinovodi, obavijestila je o prekidu interventnog uvoza plina (koji je 10. siječnja 2009. godine, u trajanju od 3 dana osigurala tvrtka INA d.d.) na dan 12.01. u razdoblju od 3:00 do 15:00 sati zbog kvara na kompresorskoj stanici na njemačko-austrijskoj granici. Nakon otklanjanja kvara, ulaz prirodnog plina iz interventnog uvoza ponovno je normaliziran pa prema podacima s UMS (ulazna mjerna stanica) Rogatec na hrvatsko-slovenskoj granici od 15:00 sati u transportni sustav RH ponovno ulazi 40.000 prostornih metara prirodnog plina na sat.
Budući da je tvrtka INA d.d. osigurala nastavak interventnog uvoza u trajanju od još 3 dana, manjak, uslijed kvara izgubljenih, količina plina neće se dodatno nadoknađivati.
Prema informacijama dispečerskih centara austrijskog OMV-a i slovenskog Geoplin Plinovoda Plinacro d.o.o. i dalje ne raspolaže najavama koje bi ukazivale na promjenu stanja ulaza plina iz Rusije u transportni sustav Republike Hrvatske, a što znači da je on još uvijek potpuno obustavljen. Stoga i dalje ostaje u tijeku provedba mjera 5. (petog) i 6. (šestog) stupnja obustave opskrbe prirodnim plinom pojedinih kupaca koje su stupile na snagu 10. siječnja 2009. godine u 08:00 sati. Svi energetski subjekti i kupci plina, osim zaštićenih kupaca, dužni su postupiti u skladu s odredbama Uredbe o sigurnosti opskrbe prirodnim plinom, a kako bi se osigurala daljnja nesmetana opskrba plinom zaštićenih kupaca (kućanstva, bolnice, škole, dječji vrtići i ostale ustanove od posebnoga javnog značenja). Ističu kako je upravo zahvaljujući dosad poduzetim mjerama, Plinacrovoj stalnoj analizi, kontroli i upravljanju uvjetima u sustavu te, od strane INE d.d. osiguranom, interventnom uvozu i preusmjeravanju dodatnih količina plina proizvedenog u plinskim poljima Sjevernog Jadrana - održana stabilnost plinskoga transportnog sustava Republike Hrvatske pa će Plinacro, kao nacionalni operator transportnog sustava RH, biti u mogućnosti trenutačno prihvatiti ulaz plina iz Rusije. Plinacro i dalje nadzire provođenje propisanih mjera ograničenja potrošnje plina te će, u stalnoj koordinaciji s Upravom za energetiku Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i INOM d.d. kao opskrbljivačem plinom, a u skladu s potrebama definirati daljnje korake za otklanjanje kriznog stanja. Stoga još jedanput Plinacro poziva sve kupce plina na štednju i odgovorno ponašanje te dosljednu primjenu propisanih mjera kako bi se i ubuduće osigurala nesmetana opskrba plinom zaštićenih kupaca.

U ponedjeljak 12.01. dosegnut je novi maksimum potrošnje električne energije u Hrvatskoj u zimskoj sezoni 2008/2009. Dnevna potrošnja iznosila je 61.113 MWh, što je 1.014 MWh više od ovosezonskog rekorda zabilježenog 9. siječnja. Najveće satno opterećenje zabilježeno je između 17 i 18. sati i iznosilo je 3.003 MW, što je 31 MW više u odnosu na prošli petak. Potrošnja na dan 12.01.09. ujedno je i najveća dnevna potrošnja električne energije ikad zabilježena u Hrvatskoj. Dosadašnja maksimalna dnevna potrošnja zabilježena je 18. prosinca 2007. godine i iznosila je 61.099 MWh. HEP javlja kako hrvatski elektroenergetski sustav funkcionira stabilno. Hrvatska elektroprivreda ima dovoljno energenata i dovoljne količine ugovorene električne energije iz uvoza te tehnički spremna postrojenja da zadovolji sadašnje domaće potrebe za električnom energijom, a i dovoljnu rezervu u slučaju daljnjeg porasta potrošnje električne energije. Stoga se i ubuduće očekuje urednu opskrba električnom energijom svih kupaca u Republici Hrvatskoj.

Nakon godinu dana od početka potisivanja, završno sa krajem prošle godine svi gradovi i županije u Hrvatskoj potpisali su tzv. "Energetsku povelju". Svoje potpise ukupno je na povelju stavilo 127 gradonačelnika i župana. Povelja je dio projekta "Sustavno gospodarenje energijom" koji provodi Program za razvoj ujedinjenih naroda (UNDP) uz potporu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Energetska povelja gradonačelnika i župana Republike Hrvatske deklarativni je akt predstavnika lokalne i područne samouprave kojim se iskazuje svjesnost i politička volja o potrebi gospodarenja energijom na lokalnoj razini, brizi o zaštiti okoliša te racionalnom gospodarenju resursima na dobrobit lokalne zajednice i svih njenih građana. Cijeli tekst povelje možete pročitati ovdje.

Novi predsjednik već je najavio da će se SAD opet uključiti u pregovore o Protokolu iz Kyota, kao i poduzeti niz mjera za smanjenje ispuštanja stakleničkih plinova.Time je dao do znanja da će borba protiv globalnog zatopljenja, ignorirana tijekom osam godina vladavine administracije Georgea W. Busha, biti jedan od prioriteta nove vlade u Washingtonu. Obama je od Agencije za zaštitu okoliša (EPA) planirao zatražiti da preispita odluku donesenu krajem 2007. godine, kojom je odbijen zahtjev Kalifornije da joj se dopusti da uvede stroga ograničenja na ugljični dioksid koji ispuštaju automobili. Kalifornija je tvrdila da su joj nužni stroži zakoni nego ostatku Sjedinjenih Američkih Država jer, zbog legendarnih gužvi na ogromnim autocestama, vozila u toj saveznoj državi ispuštaju gotovo 40 posto ukupne količine stakleničkih plinova, dok je nacionalni prosjek 20 posto. Automobilska industrija, ionako već pogođena ekonomskom krizom, borila se protiv kalifornijskog prijedloga, tvrdeći da bi zbog te iznimke morali proizvoditi dvije verzije vozila: jednu za kalifornijski standard i drugu za ostatak tržišta. No, ovaj put će se vjerojatno automobilski giganti, koji su nedavno primili pomoć Bushove administracije za spas u jeku financijske krize koja je prijetila gotovo uništavanjem tog važnog sektora američke industrije, morati prikloniti zakonu i prihvatiti nove odredbe.

Međunarodna mreža znanstvenika i parlamentaraca optužila je Međunarodnu energetsku agenciju (IEA - International Energy Agency) za objavljivanje lažnih podataka o potencijalu rasta obnovljivih izvora energije. Energy Watch Group tvrdi da IEA konstantno umanjuje potencijal proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, a posebice energije iz vjetra. Najviše ih smeta da iste podatke koriste savjetujući pojedine države u razvoju njihovih energetskih sustava. Njihovo "neznanje i nepoštovanje" vide u uskoj povezanosti stručnjaka iz IEA-e sa naftnim, plinskim i nuklearnim sektorom. Pošto IEA kao međunarodna organizacija objavljuje izvještaje o potencijalu i trendovima razvoja energetskih tehnologija koje pomažu državama u razvoju vlastitih energetskih strategija, Energy Watch napominje da je to samo veličanje fosilnih goriva i isticanje njihove nezamjenjivosti. Kako bi potkrijepili svoje optužbe naveli su niz izvještaja IEA-e o razvoju vjetroelektrana i stvarne pokazatelje. Tako je primjerice IEA 1998. godine predvidjela 47,4GW električne energije iz vjetra do 2020. godine. Ista brojka je dosegnuta još 2004. godine. 2002. godine IEA je revidirala svoj izvještaj i predvidila 104GW što je dosegnuto 2008. godine. Neto proizvodnja električne energije iz vjetra je u 2007. godini čak četiri puta veća od svih predviđanja IEA-e od 1998. do 2004. godine. Najnovija izvješća IEA-e govore o četverostrukom povećanju proizvodnje električne energije iz vjetra između 2006. i 2015. godine dok nakon istog razdoblja predviđaju neobjašnjiv pad proizvodnje. Navedena brojka postaje još sumnjivija kada znamo da sve EU strategije o razvoju obnovljivih izvora idu do 2020. godine. (Mate Rebić, EE Croatia)

Europa danima strepi nad sporom između Rusije i Ukrajine oko plina. Jedino što je posve izvjesno je da više nitko ne zna tko, i da li itko, govori istinu. Europa je zauzela poziciju kako je se ne tiče tko je kriv te samo želi dobiti plin koji plaća.

Pitanje koje se nameće je što se zapravo krije iza tog spora. Na wikipediji se, na engleskom jeziku, može pronaći opširan članak u kojem se može naći čitava kronologija višegodišnjih sporova Kijeva i Moskve. Ako zagrebemo ispod površine vidjeti ćemo da je Ukrajina država iznutra rastrgana na dvije velike skupine - jedna bliska Rusiji a druga prozapadna. To se jasno vidjelo i po "narančastoj revoluciji" i ostalim nedavnim događajima. Posve je jasno da u situaciji u kojoj se Ukrajina okreće NATOu i zapadu, Rusija više nema interesa prodavati plin jeftinije nego drugima. Naravno da Putinu godi još jednom pokazati koliko je Rusija bitna Europi i kako ona bez Rusije ne može. Ne treba sumnjati da će se pregovori završiti nekom tobože velikodušnom ponudom Rusije kojom će se pokazati kako je ona cijelo vrijeme bila u pravu. Razumljivo je i da Ukrajina želi maksimalno iskoristiti svoj geopolitički položaj i želi to iskoristiti u svoju korist kako bi dobila čim bolje uvjete.Budući da ima dovoljno velike izvore i skladišta plina nije pretjerano zabrinuta za prekid isporuke plina.

A što nas čeka u budućnosti? u zadnje se vrijeme stalno spominje osnivanje plinskog kartela, plinskog pandana OPEC-a. Činjenica je da slična organizacija već postoji. Zove se GEFC i to je forum proizvođača plina. Ipak za razliku od OPEC-a članstvo u njemu nema nikakvih obaveza u smislu proizvodnje. U listopadu prošle godine održan je sastanak u Teheranu između Rusije, Irana i Qatara. Iako se špekulira kako je cilj sastanka bio osnivanje kartela, Rusija to opovrgava. Stručnjaci ističu kako se plin, za razliku od nafte, većinom odmah troši a ne skladišti pa bi snaga takvog kartela, za pretpostaviti je, bila manja nego OPEC-a. Ipak, rastom značaja plina neminovno je kako će plin biti u budućnosti sredstvo, uvjetno rečeno, ucjene.

Hrvatska se ovih dana vraća na pitanje LNG terminala, koji bi ovih dana dobro došao. Iako bi danas prosječni hrvat vjerojatno u trenutku pristao na gradnju terminala, čim iz Rusije potekne plin opet će to postati tabu tema, interes velikih zemalja i udar na naš turizam. Proširenje kapaciteta za skladištenje plina nakon ovih događaja morao bi svakako biti jedan od najvažnijih projekata. Ostaje za vidjeti hoće li i to za nekoliko dana već pasti u zaborav. Nažalost, najvjerojatnije će se i u budućnosti u javnosti i politici više pričati o napredovanju radova na pelješkom mostu i rukometnom prvenstvu nego energetskoj sigurnosti, a ovi dani straha biti će tek neka daleka uspomena.

Ostaje nam nadati se da će se i ovaj put sve završiti sretno te kako ćemo biti mudri u oblikovanju energetske strategije u budućnosti.

Snažno pogođena svađom Rusije i Ukrajine oko plina, Bugarska bi mogla ponovno staviti u pogon jedan od nuklearnih reaktora elektrane Kozloduj čije je zatvaranje bilo jedan od uvjeta za pristupanje Europskoj uniji, prenosi Business.hr. Još 1992. odlučeno je da se reaktori jedan, dva, tri i četiri nuklearne elektrane Kozloduj, kao i Bohunice u Slovačkoj i Ignalina u Litvi, moraju zatvoriti budući da su predstavljale neprihvatljivo visoku razinu rizika.Godine 1999., u svjetlu snažnog pritiska iz Bruxellesa prije odluke o otvaranju pregovora, Bugarska se složila zatvoriti reaktore jedan i dva. U međuvremenu, Sofija je modernizirala jedinice tri i četiri, tvrdeći da one više ne predstavljaju prijetnju.Međutim, u listopadu 2002., zemlja se ponovno našla pod pritiskom te je pristala pred pristupanje EU-u zatvoriti i jedinice tri i četiri, što je znatno doprinijelo završetku pregovora. Jedinice pet i šest smatraju se sigurnima i nastavile su raditi. Bugarska prima sto posto svojeg plina iz Rusije i gotovo uopće sama ne proizvodi plin, a ima vrlo ograničene rezerve. Budući da je dostava plina iz Rusije Bugarskoj prekinuta u potpunosti u noći s 5. na 6. siječnja, bugarski predsjednik Georgij Parvanov u utorak je rekao da se u skladu s člankom 36 bugarskog Pristupnog sporazuma reaktori mogu ponovno aktivirati u kriznim situacijama kao što je ova. Bugarski predsjednik ne može međutim, prema ustavu, sam odlučiti o takvom pitanju, a premijer Sergej Stanišev nije se još oglasio. Bugarski mediji pišu da je tim stručnjaka već počeo pripremne radove u Kozloduju. Glasnogovornik Europske komisije Ferran Tarradellas rekao je da neće dati nikakav komentar sve dok EK ne dobije službeni zahtjev od Bugarske. Osim Bugarske, Hrvatska, Austrija, Češka, Slovačka, Rumunjska i Slovenija u srijedu su potvrdile da im je u potpunosti obustavljena isporuka ruskog plina, a od utorka i Grčkoj, Makedoniji i Turskoj.

Vlada Republike Hrvatske dobila je darovnicu Zaklade Globalnog fonda zaštite okoliša (GEF/IBRD), za financiranje provedbe projekta obnovljivih izvora energije. Osnovni je cilj projekta podrška razvoju ekonomski i ekološki održivog tržišta obnovljivih izvora energije. Korisnik darovnice je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP), a Provedbeno tijelo projekta je Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR). U okviru provedbe projekta planira se angažiranje savjetničkih tvrtki za pružanje usluga tehničke pomoći.
Do 5.veljače 2009. godine, mogu se podnijeti Zahtjevi za iskazivanjem interesa za pruženje tehničke pomoći kod:

1. Potpora razvoju učinkovitijih procedura za projekte OIE
2. Pružanje savjetničkih usluga za širenje informacija o Projektu OIE
3. Pružanje savjetničke usluge za istraživanje tržišta šumske biomase
4. Pružanje savjetničke usluge u pripremi Priručnika za tehničku procjenu projekata OIE

U sklopu RELEEL projekta u prvom tjednu veljače održat će se četiri regionalne radionice i to u Sisku (3. veljače 2009.), Rijeci (4. veljače 2009.), Osijeku (5. veljače 2009.) i Zadru (6. veljače 2009.). Cilj ovih radionica je prijenos znanja i europskih iskustava iz područja obnovljivih izvora energije, visokoučinkovite kogeneracije i energetske učinkovitosti svim zainteresiranim dionicima. Više informacija o radionicama i potvrda dolaska na određene radionice, najkasnije do srijede 28. siječnja 2009. na mail: slavica.robic@fer.hr.

Europska zaklada za elektrotehniku (EFPE) ima cilj otkrivati i poticati mlade i talentirane inženjere diljem Europe. U skladu s time EFPE najavljuje međunarodni natječaj za dodiplomske studente na području elektrotehnike. U pozivu za objavu radova na natječaj objašnjeni su detalji ove prestižne nagrade, a pobjednike će odabrati žiri sveučilišnih profesora i poslovnih ljudi iz industrije. Tri pobjednika dobiti će novčanu nagradu, a jedan od pobjednika će imati priliku predstaviti rad ispred publike za vrijeme POWER - GEN Europe konferencije u Kolnu od 26. - 28.05.2009.