Hrvatski arhiv weba u suradnji s narodnim knjižnicama arhivira izvorno digitalne sadržaje koji se odnose na određeno područje ili zavičaj. Sadržaji su vezani uz određeni lokalitet s ciljem predstavljanja i osiguranja dugoročnog pristupa zavičajnoj građi koja se nalazi isključivo na webu i na taj način upotpunjava i popularizira zavičajni fond pojedine knjižnice. Klikom na naslov pojedine zavičajne zbirke weba dobit ćete popis naslova čiji se sadržaj odnosi na odabrano područje.
Materijalna i duhovna kultura Osijeka i Slavonije ogleda se u dvjema zavičajnim zbirkama, Essekiani, zavičajnoj zbirci Muzeja Slavonije i Mursiani, zavičajnoj zbirci Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek.
Mursiana, zavičajna zbirka Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek sustavno je prikupljena, obrađena i kao zasebna vrijednost organizirana zbirka unutar Studijske čitaonice. Za zbirku se prikuplja sva knjižnična građa koja se u bilo kojem smislu odnosi na zavičaj. Teritorijalno, zbirka je primarno lokalna i obuhvaća građu od značaja za grad Osijek (Mursiana), a sekundarno, zbirka je regionalna i obuhvaća prostor Osječko-baranjske županije i Slavonije (Slavonica). Budući da je GISKO ne samo narodna, gradska, već i sveučilišna knjižnica, njena zavičajna zbirka obuhvaća i izdanja Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Sadržajno, zavičajna zbirka obuhvaća građu objavljenu na području zavičaja (s posebnim naglaskom na građu objavljenu do 1945. godine), građu čiji su autori građani zavičaja te djela zavičajnika i građu o zavičaju objavljenu bilo gdje u svijetu.
Kako bi osvijetlila povijest Osijeka u svoj njegovoj punini, društvena struktura, umjetničko stvaralaštvo, kreativni dosezi značajnih pojedinaca, te druge specifičnosti kulturno-povijesnog naslijeđa koji nisu dostupni na materijalnim nositeljima, Hrvatski arhiv weba prikupio je javno dostupne mrežne stranice i portale vezane uz grad Osijeka. Tako će se u virtualnom okruženju okupiti kulturne ustanove, udruge, gradski portali, sastavnice Sveučilišta, škole, vrtići i drugo, kao i sadržaji društvenih mreža tematski vezanih uz osječki vremeplov i Osijek kakav je nekad bio.
Harvestiranje je provedeno 20. listopada 2022. godine. Prikupljeno je 847 URL-ova ukupne veličine 148 GB.
Svijest o važnosti očuvanja vlastite kulturne posebnosti ogleda se upravo kroz zavičajne zbirke kao čuvare zavičajne baštine. Prikupljanje građe o određenom području čini zbirku autentičnom i dragocjenom za upoznavanje zavičaja, njegove prošlosti i sadašnjosti, stoga zavičajne zbirke imaju znanstvenu, dokumentacijsku, povijesnu, umjetničku, ali i društveno značajnu vrijednost.
Zavičajna zbirka Possegana Gradske knjižnice Požega osnovana je 1985. godine. Ova zbirka kontinuirano čuva i daje na korištenje u Knjižnici građu vezanu uz zavičaj, uz grad Požegu, Požeško-slavonsku županiju i znamenite osobe povezane sa zavičajem. Najveću vrijednost čine originalni primjerci knjiga Antuna Kanižlića, Miroslava Kraljevića, ostavština Ivše Bošnjaka Dragovačkog, ostavština Zlate Kolarić-Kišur, privatna Knjižnica Julija Kempfa, privatna Knjižnica Franje Cirakija, rukopisi znamenitih Požežana i djela drugih pisaca koji su vezani uz Požegu.
Hrvatski arhiv weba prikupio je i čuva na jednom mjestu javno dostupne web stranice i news portale koji prikazuju lokalno zanimljive sadržaje Požeško-slavonske županije. To su linkovi na kulturne ustanove, lokalne uprave i samouprave, udruge, portale, škole, vrtiće i sl.
Harvestiranje je provedeno 28. rujna 2021. godine. Prikupljeno je 83 URL-ova ukupne veličine 114 GB.
Grad Mali Lošinj obuhvaća južni dio otoka Cresa, od zaljeva Koromačno i Ustrina, te otok Lošinj i skupinu manjih otoka: Unije, Ilovik, Susak, Male Srakane, Vele Srakane i niz nenaseljenih otočića.
Ukupna površina Grada Malog Lošinja je 223 km2, a prema popisu stanovništva iz 2011. godine ima 8.116 stanovnika.
Glavno administrativno središte je mjesto Mali Lošinj, najveće naselje na otoku Lošinju i najveći otočni grad na Jadranu.
Područje Grada Maloga Lošinja ima dugu pomorsku i turističku tradiciju. Obiluje bogatim kulturnim naslijeđem, te ga krase ga prekrasna priroda i iznimne klimatske karakteristike.
Harvestiranje je provedeno 21. rujna 2021. godine. Prikupljeno je 42 URL-ova ukupne veličine 51 GB.
Otok Cres krasi nekoliko superlativa-najveći je i najsjeverniji otok Jadranskog akvatorija, a također je i drugi najdulji, pa i drugi najviši otok Jadranskog mora, s najvećom kriptodepresijom u Hrvatskoj-jezerom Vrana, ali je i najrjeđe nastanjen otok Jadrana.
Cres krasi i iznimna bioraznolikost i bogat životinjski svijet u kojemu se ističe bjeloglavi sup.
Otok su još u prapovijesti naseljavali drevni Liburni, vrsni pomorci s kojima započinje bogata društvena povijest otoka. Kulturna baština otoka Cresa broji oko 40 nalazišta prapovijesnih lokaliteta, a antička urbana naselja otoka kontinuirano žive sve do današnjega dana, dok je grad Cres postao glavno urbano središte otoka.
Harvestiranje je provedeno 20. rujna 2021. godine. Prikupljeno je 65 URL-ova ukupne veličine 83 GB.
Općina Gradac je najjužnija općina u Splitsko dalmatinskoj županiji, smještena uz obalu Jadranskog mora. Službeno je formirana 1993.godine. U sastavu općine su mjesta: Drvenik, Zaostrog, Podaca, Brist i Gradac kao administrativno središte. Prostire se na 73 km? i prema zadnjem popisu ima 3.300 stanovnika. Gospodarski je snažno usmjerena prema turizmu i to najviše zahvaljujući smještaju i prirodnim ljepotama kojima obiluje.
Harvestiranje je provedeno 20. rujna 2021. godine. Prikupljeno je 55 URL-ova ukupne veličine 83 GB.