Zavičajne zbirke

Zavičajna zbirka Insulana, Knjižnice Nikola Zrinski Čakovec pokriva područje Međimurja i započela se formirati 1978. godine. Zbirka je dobila naziv prema starorimskom nazivu za Međimurje, koji je glasio Insula Muro-Dravan. U zbirci se sakuplja sav tiskani i na drugi način umnoženi materijal, kao i neknjižna građa vezana za Međimurje. Građa zbirke sadržajno obuhvaća sve publikacije i drugu građu o zavičaju, počevši od njegovoga zemljopisnog položaja, nastanka, povijesnog razvoja i tema vezanih za suvremeni život.

Za razliku od drugih zavičajnih zbirki koje su administrativnim pomacima svojih granica dobivale ili gubile određena područja za koje su prikupljale zavičajnu građu, zavičajna zbirka Insulana, iako je do 1990. godine bila vezana administrativnim granicama sa varaždinskom regijom, nije imala dilema sa kojeg područja prikupljati građu, a to je područje između dviju rijeka Mure i Drave i Slovenije. Problem Zavičajne zbirke Insulane je u prikupljanju stare građe, zahvaljujući čestim promjenama gospodara Međimurja, jer je vrijedna građa odnošena i prisvajana kao vlastito nacionalno blago bivše Austro-Ugarske monarhije.

Uz preko 3100 naslova, posebnu vrijednost u zavičajnoj zbirci imaju ostavštine, jer ta vrsta građe sastoji se od rukopisne građe do efemerne građe, a daju vrijedne i kvalitetne informacije o zavičaju i njegovim suvremenicima, ljudima koji su dali veliki doprinos u kulturi, školstvu, privredi, politici i uopće napretku Međimurja. Ostavštine kao zasebni dio zavičajne građe, posebno su zaštićene, jer se radi najčešće o unikatnim i raritetnim jedinicama građe, te se fond posebno čuva i daje na korištenje prema propisanim standardima za ovu vrstu građe. U Insulani se nalaze ostavštine sljedećih znamenitih osoba: Joža Požgaj (muzički pisac i pedagog), Eva Požgaj (muzički pedagog), Petra Ferković (profesorica), dr. Ivan Novak (pravnik, publicist, političar, pjesnik), dr. Milane Novak-Gavrančić (liječnica - pedijatrica), Antun Novak, vatrogasac.

Ostavštine sadrže oko 10.000 primjeraka različite vrste knjižne i ne knjižne građe. U našoj Knjižnici najvrijednija ostavština je dr. Ivana Novaka. Ostavština dr. Ivana Novaka sadrži oko 5000 jedinica građe koje se mogu razvrstati u sljedeće skupine: rukopisi (pisma, bilješke i drugi Novakovi autografi), službena korespondencija (više vrsni dokumenti), plakati i leci (programi, objave, proglasi), knjige, novine i časopisi (objavljeni Novakovi radovi), fotografije (obiteljske i službene), herbarij (iz srednjoškolskih dana), predmeti (odlikovanja, slike, odvjetnički natpis...).

Velik dio Novakove ostavštine odnosi se na Međimurje, na život u Međimurju za vrijeme mađarske okupacije, kao i presjek života u vrijeme I. svjetskog rata, oslobođenje i pripojenje Hrvatskoj 1919 g. Svi su ti događaji dokumentirani pismima i izvornim dokumentima kroz tisak, fotografije sudionika i samog organizatora vraćanja Međimurja Hrvatskoj, dr. Ivana Novaka.

Harvestiranje je provedeno 27. prosinca 2023. godine. Prikupljeno je 157 URL-ova ukupne veličine 57 GB.

Materijalna i duhovna kultura Osijeka i Slavonije ogleda se u dvjema zavičajnim zbirkama, Essekiani, zavičajnoj zbirci Muzeja Slavonije i Mursiani, zavičajnoj zbirci Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek.

Mursiana, zavičajna zbirka Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek sustavno je prikupljena, obrađena i kao zasebna vrijednost organizirana zbirka unutar Studijske čitaonice. Za zbirku se prikuplja sva knjižnična građa koja se u bilo kojem smislu odnosi na zavičaj. Teritorijalno, zbirka je primarno lokalna i obuhvaća građu od značaja za grad Osijek (Mursiana), a sekundarno, zbirka je regionalna i obuhvaća prostor Osječko-baranjske županije i Slavonije (Slavonica). Budući da je GISKO ne samo narodna, gradska, već i sveučilišna knjižnica, njena zavičajna zbirka obuhvaća i izdanja Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Sadržajno, zavičajna zbirka obuhvaća građu objavljenu na području zavičaja (s posebnim naglaskom na građu objavljenu do 1945. godine), građu čiji su autori građani zavičaja te djela zavičajnika i građu o zavičaju objavljenu bilo gdje u svijetu.

Kako bi osvijetlila povijest Osijeka u svoj njegovoj punini, društvena struktura, umjetničko stvaralaštvo, kreativni dosezi značajnih pojedinaca, te druge specifičnosti kulturno-povijesnog naslijeđa koji nisu dostupni na materijalnim nositeljima, Hrvatski arhiv weba prikupio je javno dostupne mrežne stranice i portale vezane uz grad Osijeka. Tako će se u virtualnom okruženju okupiti kulturne ustanove, udruge, gradski portali, sastavnice Sveučilišta, škole, vrtići i drugo, kao i sadržaji društvenih mreža tematski vezanih uz osječki vremeplov i Osijek kakav je nekad bio.

Harvestiranje je provedeno 20. listopada 2022. godine. Prikupljeno je 847 URL-ova ukupne veličine 148 GB.

Svijest o važnosti očuvanja vlastite kulturne posebnosti ogleda se upravo kroz zavičajne zbirke kao čuvare zavičajne baštine. Prikupljanje građe o određenom području čini zbirku autentičnom i dragocjenom za upoznavanje zavičaja, njegove prošlosti i sadašnjosti, stoga zavičajne zbirke imaju znanstvenu, dokumentacijsku, povijesnu, umjetničku, ali i društveno značajnu vrijednost.

Zavičajna zbirka Possegana Gradske knjižnice Požega osnovana je 1985. godine. Ova zbirka kontinuirano čuva i daje na korištenje u Knjižnici građu vezanu uz zavičaj, uz grad Požegu, Požeško-slavonsku županiju i znamenite osobe povezane sa zavičajem. Najveću vrijednost čine originalni primjerci knjiga Antuna Kanižlića, Miroslava Kraljevića, ostavština Ivše Bošnjaka Dragovačkog, ostavština Zlate Kolarić-Kišur, privatna Knjižnica Julija Kempfa, privatna Knjižnica Franje Cirakija, rukopisi znamenitih Požežana i djela drugih pisaca koji su vezani uz Požegu.

Hrvatski arhiv weba prikupio je i čuva na jednom mjestu javno dostupne web stranice i news portale koji prikazuju lokalno zanimljive sadržaje Požeško-slavonske županije. To su linkovi na kulturne ustanove, lokalne uprave i samouprave, udruge, portale, škole, vrtiće i sl.

Harvestiranje je provedeno 28. rujna 2021. godine. Prikupljeno je 83 URL-ova ukupne veličine 114 GB.

Grad Mali Lošinj obuhvaća južni dio otoka Cresa, od zaljeva Koromačno i Ustrina, te otok Lošinj i skupinu manjih otoka: Unije, Ilovik, Susak, Male Srakane, Vele Srakane i niz nenaseljenih otočića.

Ukupna površina Grada Malog Lošinja je 223 km2, a prema popisu stanovništva iz 2011. godine ima 8.116 stanovnika.

Glavno administrativno središte je mjesto Mali Lošinj, najveće naselje na otoku Lošinju i najveći otočni grad na Jadranu.

Područje Grada Maloga Lošinja ima dugu pomorsku i turističku tradiciju. Obiluje bogatim kulturnim naslijeđem, te ga krase ga prekrasna priroda i iznimne klimatske karakteristike.

Harvestiranje je provedeno 21. rujna 2021. godine. Prikupljeno je 42 URL-ova ukupne veličine 51 GB.

Otok Cres krasi nekoliko superlativa-najveći je i najsjeverniji otok Jadranskog akvatorija, a također je i drugi najdulji, pa i drugi najviši otok Jadranskog mora, s najvećom kriptodepresijom u Hrvatskoj-jezerom Vrana, ali je i najrjeđe nastanjen otok Jadrana.

Cres krasi i iznimna bioraznolikost i bogat životinjski svijet u kojemu se ističe bjeloglavi sup.

Otok su još u prapovijesti naseljavali drevni Liburni, vrsni pomorci s kojima započinje bogata društvena povijest otoka. Kulturna baština otoka Cresa broji oko 40 nalazišta prapovijesnih lokaliteta, a antička urbana naselja otoka kontinuirano žive sve do današnjega dana, dok je grad Cres postao glavno urbano središte otoka.

Harvestiranje je provedeno 20. rujna 2021. godine. Prikupljeno je 65 URL-ova ukupne veličine 83 GB.

Općina Gradac je najjužnija općina u Splitsko dalmatinskoj županiji, smještena uz obalu Jadranskog mora. Službeno je formirana 1993.godine. U sastavu općine su mjesta: Drvenik, Zaostrog, Podaca, Brist i Gradac kao administrativno središte. Prostire se na 73 km² i prema zadnjem popisu ima 3.300 stanovnika. Gospodarski je snažno usmjerena prema turizmu i to najviše zahvaljujući smještaju i prirodnim ljepotama kojima obiluje.

Harvestiranje je provedeno 20. rujna 2021. godine. Prikupljeno je 55 URL-ova ukupne veličine 83 GB.